Iako se ovdje opisane letjelice Pioneer i Voyager ne dotiču SETI-ja u užem smislu, poruke koje su poslane preko Pioneera (grafička pločica) i Voyagera (audio i video zapisi) govore o nastojanju čovjeka da još dalekih sedamdesetih godina pokuša odaslati u svemir poruku o svom postojanju.

Lansirana 2.3.1972. godine, Pioneer 10 svemirska sonda bila je prva letjelica koja je prošla asteroidno polje (široko polje asteroida između Marsa i Jupitera za koje se pretpostavlja da su ostatak neke planete) u misiji da se približi što više Jupiteru i pošalje na Zemlju prve slike planete. Otprilike godinu dana kasnije lansirana je i sestrinska sonda - Pioneer 11, u cilju da napravi prva bliska istraživanja Saturna. Misija Pioneera 11 završila je u listopadu 1995, kada je primljena zadnja poruka sa sonde. Zbog gubitka pogonske energije, sonda je postala neupotrebljiva za daljnja istraživanja. Sada napušta Sunčev sustav brzinom od oko 12 km/s, usmjerena prema Aquila sazviježđu (Orao). Pioneer 11 može proći pored neke zvijezde u Aquili za oko 4 milijuna godina. Za Pioneer 10 misija završava 31. ožujka 1997. godine, do kada je obavljao značajna istraživanja vanjskog dijela Sunčeva sustava.

Pioneerova poruka: kao prve svemirske letjelice koje napuštaju Sunčev sustav, sonde Pionner 10 i 11 nose grafičku poruku dimenzija 15.2 x 22.9 cm - zlatnu ploču pričvrščenu za glavni nosač letjelica. Prikazana je na slici desno. Prvi zapis za poruku bio je obilježiti mjesto u svemiru odakle je sonda odaslana. Kao jedna mogućnost predlagana je lokacija u odnosu na Velikog Medvjeda i neke druge konstelacije. No kako se sazviježđa mijenjaju kroz eone, moglo bi doći do pogreške u određivanju mjesta / vremena lansiranja od 10.000 godina. Druga kombinacija je bila odrediti mjesto lansiranja na temelju udaljenosti Sunca od nekih pulsara. Svaki pulsar ima karakterističnu, dobro definiranu frekvenciju pulsiranja (vrlo brzog zračenja u samo jednom smjeru), a te frekvencije se smanjuju jako sporo. Pulsari su tako određeni da budu točke pomoću kojih se određuje mjesto i vrijeme lansiranja. Na poruci su prikazani poput paukolike strukture od 14 ravnih linija, od kojih svaka predstavlja jedan pulsar. Duljine linija od Sunca su proporcionalne, a duž svake je zapisana frekvencija u binarnom obliku, koristeći zračenje vodikovog atoma kao univerzalnu jedinicu mjerenja vremena i duljine. Vodikov atom je shematski prikazan iznad pulsarske mape, kao ključ za razumijevanje. Sa desne strane se nalaze slika žene i muškarca koji drži podignutu ruku u znak pozdrava. Slike su dobivene kompjuterskom analizom morfologije (vanjskog izgleda) prosječnih ljudi naše civilizacije. Iza njih je sonda Pioneer, u istom omjeru. Na dnu se nalazi shematska slika Sunčevog sistema, a ispod svakog planeta je upisan promjer u vodikovoj valnoj duljini. Od treće planete - Zemlje - prikazana je Pioneerova letna staza. (Navedeni link prikazuje sliku letnih staza Pioneer i Voyager letjelica u odnosu na heliosferu). Poruka je napravljena tako da bi civilizacije sa dovoljnim znanjem o vodiku mogli odgonetnuti sve šifre na ploči. Inicijalna ideja da letjelice Pioneer ponesu poruku potekla je od E. Burgessa i R. Hoaglanda. Autori poruke su Carl Sagan i Frank Drake. Crtali su Carl Sagan i Linda Salzman.

Misija broja 10 službeno završava 31. ožujka 1997, kada je sonda bila udaljena 10.28 milijardi kilometara, odnosno 67.82 AJ (astronomske jedinice) od Sunca. Trenutačno je udaljena oko 10.81 milijardi km, i nastavlja svoj put u međuzvjezdani prostor usmjerena prema Aldebaranu, koji formira oko u sazviježđu Bika. Za svoj put do 68 svjetlosnih godina udaljenog Aldebarana trebat će joj oko 2 milijuna godina. U veljači 1998. u udaljenosti ga dostiže i prestiže Voyager 1, usmjeren u suprotnom smjeru od Sunca (i Pioneera 10) tako da te dvije sonde postaju najudaljeniji umjetni objekti u svemiru.