![]()
BETA - Billion
channel ExtraTerrestrial Assay - započinje 1995.
god. kao nastavak projekta META. Tim istraživača, tzv. Harvard
SETI group, predvođen je prof. fizike Paulom
Horowitzem. Petnaest godina rada temeljenih na iskustvima prethodnih
istraživanjima, omogućuju projektu: poboljšanje brze i automatske ponovne pretrage
potencijalnih izvora sa oko 1000 obližnjih zvijezda sličnim suncu, veće odstranjenje
interferencije (ometanja), brzo i automatsko praćenje potencijalnih arteficijalnih
kandidata i pokrivanje "waterhole" frekvencija od punih 1.4-1.72 GHz. Za dizajn
i gradnju trebalo je 4 godine. Koristi se Harvard/Smithsonian
radio teleskop promjera 26 m sa dvostrukim
antenama, a pretražuje 250 milijuna kanala.
Svaki potencijalni izvor inteligentnog signala pregleda se 8 puta. Dobar kandidat (prvo
uočen na istoku, zatim zapadu, ekstraterestrijalnog porijekla) aktivira antenu da
preskoči nekoliko valnih širina prema zapadu očekujući isti signal, istih
karakteristika. Ako se to dogodi, antena prelazi u prateći mod, neprestano slijedeći
izvor zračenja i arhivirajući cijeli
pretraženi spektar.
Zahvaljujući vrhunskoj opremi, danas je BETA jedna od najjačih potraga za inteligentnim
signalima u radiovalnom spektru. Od prvog SETI projekta - Ozma, jača je oko bilijun puta.
Glavni sponzor BETA projekta je The Planetary Society, uz neke privatne fondacije, NASA-u, Micron Co., AMD, HP, Intel i donacije dr. Johna Krausa. Najveća potrošnja bila je kupnja memorijskih čipova - 100.000 $ vrijednih 3 GB RAM-a, od kojih je većinu donirao Micron Technology.
Za projekte META, META II i BETA može se reći da su istraživanja spomenutog The Planetary Society, koji uvijek velikim donacijama podupire svaki oblik "on the edge" projekata, samo su izvođeni na različitim lokacijama. Horowitz i sur. su voditelji njihovih projekata, od njih se traži samo ideja i znanje, dok sve financijske troškove izravno pokriva Planetary. Tome u prilog govori i činjenica da se dio istraživanja vršio na Harvardu, a dio na "Instituto Argentino de Radioastronomia", opet pod kontrolom prof. Horowitza.